Lokalne samouprave ključne za uspješnu realizaciju evropskih propisa u oblasti životne sredine
Podgorica, PR pres servis – Crna Gora treba da usmjeri napore ka što jačem uključivanju predstavnika lokalnih samouprava u pregovarački proces u oblasti životne sredine, a koordinacija između nacionalnih i lokalnih institucija od ključne je važnosti za uspješno rješavanje izazova u evropskim integracijama.
To je poručeno na okruglom stolu „Razgovarajmo o Evropskoj uniji“ koji je organizovala nevladina organizacija (NVO) Green Home u okviru projekta istoimenog projekta, a koji je finansijski podržalo Ministartstvo javne uprave.
Izvršna direktorica NVO Green Home, Nataša Kovačević, navela je da lokalne samouprave imaju ključnu ulogu u implementaciji evropskih pravnih tekovina na nacionalnom nivou.
„Procjene su, zapravo, da se oko 70 odsto pravne tekovine EU primjenjuje na lokalnom nivou. Imajući ovo u vidu, Crna Gora treba da usmjeri napore, ka što jačem uključivanju predstavnika lokalnih samouprava u pregovarački proces“, poručila je Kovačević.
Ona je kazala da je proces primjene transponovanih propisa mogućnost za razvoj, zdraviju životnu sredinu i bolji kvalitet života građana.
„Lokalne zajednice mogu riješiti ili pomoći rješavanje nekih od najtežih ekoloških problema, poput upravljanja otpadom. Govoreći o upravljanju otpadom, i dalje je neophodno uložiti znatne napore u pogledu strateškog planiranja i investicija. Pojedine lokalne samouprave još uvijek nisu uspostavile sistem upravljanja otpadom u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom ili ih usaglasili sa Državnim planom upravljanja otpadom 2015. -2020.“, istakla je Kovačević.
Ona je poručila da je neophodno jačati kapacitete jedinica lokalne samouprave, kako bi imala barem jednog zaposlenog koji bi bio zadužen za poslove životne sredine.
„Govoreći o smanjenju i ublažavanju posljedica klimatskih promjena, lokalne samouprave bi trebalo da, u ekološke i energetske akcione planove, uključe mjere mitigacije za sve kritične sektore. Potrebno je donijeti akcione planove za reagovanje u slučaju ekstremnih vremenskih uslova i vanrednih situacija, zavisno od rizika koji su prepoznati na teritoriji pojedinačnih lokalnih samouprava“, navela je Kovačević.
Kovačević je poručila da je, za uspješno rješavanje izazova u evropskim integracijama, koordinacija između nacionalnih i lokalnih institucija od ključne važnosti.
Predsjednica Opštine Danilovgrad, Zorica Kovačević, kazala je da je lokalni akcioni plan biodiverziteta, koji će biti usvojen u toj opštini, vrlo značajan za zaštitu prirode i da će pokazazi bogatstvo Danilovgrada.
Kovačević je navela da se veliki broj opština suočava sa nedostatkom kadrova.
„Moramo uključiti i angažovati kadrove u ove, vrlo značajne projekte. Sigurna sam ih da im dosta u Crnoj Gori, samo ih treba prepoznati i aktivirati. Vjerujem da ima dosta mladih koji su završili fakultet zaštite životne sredine i ovo će biti prilika da ih odmah uključimo, u upravljačko tijelo, na poslovima u lokalnoj upravi koja će se baviti zaštitom životne sredine, upravljanjem otpadom“, navela je Kovačević.
Ona je kazala da je u toku postupak nabavke opreme za reciklažno dvorište.
„Kao i druge opštine u Crnoj Gori, imamo velike probleme vezano za deponovanje i nelegalno odlaganje otpada na čitavoj našoj teritoriji. Sve mjere i aktivnosti koje smo preuzeli sa nivoa Komunalne policije i Komunalnog preduzeća kratkoročno daju mjere, zbog čega bi kaznena politika u budućnoti trebalo da bude veća“, rekla je Kovačević.
Govoreći o odlaganju otpada, ona je istakla da je vrlo značajno unaprijediti svijesti samih građana.
„Planirali smo, da u toku naredne godine, zajedno sa nevladinim sektorom, započnemo edukaciju u školama, kao i druge aktivnosti koje će doprinijeti da grad bude čistiji, nego što je bio tokom ove godine, iako su Komunalno preduzeće i Komunalna policija uradili mnogo“, navela je Kovačević.
Predstavnica Ministarstva odrzivog razvoja i turizma, Brankica Cmiljanović, pojasnila je da Nacionalna strategija za prenošenje, sprovođenje i primjenu pravne tekovine EU, sa Akcionim planom, predstavlja glavni dokument u kontekstu pristupanja EU.
„Budući da je to Poglavlje 27 veoma zahtjevno, uspostavljen je i složen institucionalni okvir, a 33 institucije su identifikovane kao one koje imaju određeni vid nadležnosti za sporovođenje politike životne sredine. Usvojen je plan reorganizacije i jačanja administrativnih kapaciteta u sektoru životne sredine i klimatskih promjena za period 2017. – 2020. Ne radi se samo o jačanju kapaciteta na državnom nivou, već se uzima u obzi i lokalni nivo“, navela je Cmiljanović.
Ona je istakla da se otpad može posmatrati sa ekonomskog i ekološkog aspekta.
„Otpad se može tretirati kao vrlo važan materijalni imput. Tranzicija ka cirkularnoj ekonomiji, sa nultim otpadom, postala je jedan od preduslova održivog razvoja i poboljšanju resursne efikasnosti. Nacionalnom Strategijom održivog razvoja, koncept resursne efikasnosti i cirkularne ekonomije definisani su kao ključni strateški pravac na putu ka ostvarenju održivog rasta i razvoja Crne Gore do 2030.“, istakla je Cimljanović.
Predstavnik Kancelarije za evropske integracije, Andrej Orlandić, kazao je da pregovaračko Poglavlje 27 – životna sredina i klimatske promjene, predstavlja jedno od najzahtjevnijih i najkompleksnijih poglavlja u pregovaračkom procesu.
“Kroz dosadašnji proces usklađivanja zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU, u nacionalni pravni okvir ugrađeni su brojni instrumenti upravljanja životnom sredinom, te mnogi instrumenti i procedure za zaštitu pojedinih segmenata životne sredine i smanjivanje pritisaka, čijom primjenom se osigurava ekonomski razvoj na principima održivog razvoja”, kazao je Orlandić.
On je poručio da je za budući progres u oblasti unaprjeđenja kvaliteta životne sredine, neophodno omogućiti cjelovitu transpoziciju pravne tekovine EU u okviru Poglavlja 27.
“To podrazumijeva izgradnju potrebnih administrativnih i tehničkih kapaciteta za primjenu propisa, na državnom i lokalnom nivou, integraciju zahtjeva zaštite prirode u sektorske politike i razvojne planove, kako bi se omogućila primjena održivih obrazaca korišćenja prirodnih vrijednosti i valorizacije ekosistemskih usluga”, istakao je Orlandić.
Predavačica, Milena Kapa, navela je da shodno Zakonu o zaštiti prirode, postoje dvije kategorije područja od značaja, odnosno ekološka mreža i zaštićena područja.
„Ekološka mreža predstavlja područje koje se proglašava u cilju zaštite i očuvanja određenih stanišnih tipova i vrsta od interesa za Crnu Goru i EU, u skladu sa zakonom i potvrđenim međunarodnim ugovorima. Pored ekološke mreže, Zakon prepoznaje i zaštićena područka kojih je u Crnoj Gori 12,2 odsto“, kazala je Kapa.
Ona je pojasnila da Natura 2000 predstavlja ekološku mrežu koja obuhvata područja važna za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova EU.
„Uspostavljanjem Natura 2000 mreže, lokalno stanovništvo će dobiti besplatan brend koji daje zelenu oznaku, a koja povećava prodaju i prihode, omogućava rad sa jedinstvenim sortamai tradicionalnim ili inovativnim proizvodnim metodama. Takođe, povećava podsticaj za korišćenje roba i sirovina koje su održive, a predstavlja dobro upravljanu prirodu koja privlači brojne posjetioce“, istakla je Kapa.
Prema njenim riječima, uspostavljanje Natura 2000 može podstaći lokalnu ekonomiju, u korist regiona i lokalne zajednice.
„Potrebno je obezbijediti finansijska sredstva za sprovođenje aktivnosti zaštite prirode, počevški od monitoringa biodiverziteta, uspostvaljanja sistema upravljanja podacima i sprovođenje mjera zaštite prirode u kontekstu pravne tekovine EU. Takođe, neophodno je određivanje upravljača zaštićenih područja do uspostavljanja Natura 2000 mreže“, poručila je Kapa.
Ona je naglasila da je potrebna kvalitetnije uključiti lokalne zajednice u proces donošenja i sprovođenja zakona.
„Neophodno je usmjeriti aktivnosti na jačanje kapaciteta nadležnih institucija za ispunjavanje obaveza koje proizilaze iz procesa usklađivanja sa pravnom tekovinom EU“, zaključila je Kapa.
Projektna koordinatorka u NVO Green Home, Milica Kandić, navela je da cirkularna ekonomija predstavlja novi model privređivanja resursa, koji podrazumijeva kompletnu izmjenu proizvodnje i potrošnje.
„Dosadašnji model privređivanja resursa zasnivao na modelu da uzmemo iz prirode određene resurse, napravimo određeni proizvod, a nakon toga taj isti proizvod bacimo. „Cirkularna ekonomija ne prepoznaje otpad u svom modelu, a zasniva se na paradigmi da iz prirode koristimo određene resurse, napravimo proizvod, ali da ga nakon toga ponovo vratimo u proces ponovne proizvodnje“, pojasnila je Kandić.
Ona je saopštila da je NVO Green Home sprovela analizu lokalnih planskih dokumenata iz oblasti upravljanja otpadom na nivou 20 opština, u koju nisu uvršteni podaci iz opština Nikšić i Plav.
„Analiza je podrazumijevala analiziranje na koji način lokalne samouprave odlažu otpad, da li se odvaja, da li imaju infrastrukturu za reciklažu. Sjeverni region ne posjeduje infrastrukturu i nema aktivnosti vezane za reciklažu i odvajanja otpada. Centralni region, a naročito Podgorica prednjači, posebno u pogledu izgrađenosti infrastrukture za odvajanje otpada. Primjetan je značajan napredak u primorskom regionu, u pogledu izgrađenosti infrastrukture“, navela je Kandić.
Ona je kazala da je analiza obuhvatala i neuređena odlagališta, čiji su rezultati pokazali da u u Crnoj Gori postoji više od 370 neuređenih odlaglišta.
„Cijenimo da ih je i više, jer je taj podatak dobijen na osnovu analize dokumenata za 18 opština, što nije uključivalo opštine Petnjaca i Budva“, pojasnila je Kandić.
Ona je poručila da je neophodna implementacija lokalnih planova upravljanja otpadom, a koji, kako je pojasnila, moraju biti usklađeni sa državnim planom.
„To je izuzetno važno, jer je državni plan upravljanja otpadom krovni dokument na osnovu kojeg se planira uređenje ove oblasti na nivou lokalnih samouprava. Važno je podsticati podsticat zelene javne nabavke, a građane na odvojeno sakupljanje otpada“, zaključila je Kandić.
Koordinatorka programa za energiju u NVO Green Home, Sanja Orlandić, kazala je da se EU smatra liderom u klimatskoj politici, a da je posbeno značajna u tom pogledu konferencija u Parizu održana 2015. godine, a koju je, kako je podsjetila, Crna Gora ratifikovala.
„Energetska zajednica, čija smo takođe članica, jako puno radi u toj oblasti. Kao buduća članica EU, imamo obaveze u sektoru klimatskih promjena. U Crnoj Gori postoji Strategija o klimatskim promjenama do 2030. godine, a nedavno je donešen i zakon koji se bazira na klimatskim promjenama. Važno je da se sve više okrećemo politici klimatskih promjena“, ocijenila je Orlandić
Ona je navela da je bitna sinergija dva sektora, odnosno energetike i zaštite životne sredine.
„Energetski sektor je jedan od najvećih izazivača gasova sa efektom staklene bašte, stoga i energetska zajednica, Pariski sporazum i EU traže od nas da se zajednički ti sektori bave tom temom. Moraćemo da donesemo jednu niskokarbonsku strategiju u što skorijem periodu“, pojasnila je Orlandić.
Ona je navela da Crna Gora ima određene ciljeve do 2030. godine, usvojenim Pariskim sporazumom, a koji podrazumijevaju smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte u određenoj mjeri.
„Naš cilj je 30 odsto do 2030., u odnosu na 1990. godinu. Međutim, taj cilj nije realan jer, prema tom planu, doći će do povećanja gasova sa efektom staklene bašte za devet odsto, zato što nismo uzeli u obzir činjenicu da su 90-tih godina naša ekonomija i industrija stagnirale“, kazala je Orlandić
Ona je poručila da Crna Gora mora imati dugoročne planove do 2050. godine, jer je cilj EU da se emisije gasova smanje za 85 do 95 odsto do tada, a da važnu ulogu, kako je rekla, imaju mjere energetske efikasnosti.
Orlandić je kazala ne postoje odgovarajući planovi koji se tiču klimatskih promjena na nivou lokalnih samouprava, što je, kako je ocijenila, ozbiljan administrativni nedostatak, a što zahtijeva posvećenost na lokalnom, kao i na nacionalnom nivou.