Povodom sjutrasnjeg glasanja u vezi ratifikacije Pariskog klimatskog sporazuma u Skupstini Crne Gore, Koalicija 27 koja okuplja 20 organizacija civilnog društva posvećenih zaštiti životne sredine, a koje su okupljenje u cilju praćenja pregovora u okviru Poglavlja 27 zeli da podsjeti da je Pariski klimatski sporazum civilizacijska tekovina i jedan od ključnih aspekata pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji. U tom smislu njegova ratifikacija ne smije biti pod znakom pitanja, jer odustajanje od ratifikacije ovog sporazuma značilo bi i odustajanje od Evropske unije.
Pariski sporazum kao globalni pravno obavezujući sporazum usvojen je u decembru 2015. godine sa ciljem da se povećanje globalne temperature ograniči na ispod 2°C.
Da bi sporazum stupio na snagu, bilo je potrebno da ga ratifikuje preko 55 zemalja svijeta, koje zajedno čine preko 55% svjetskih emisija gasova sa efektom staklene bašte. Oba uslova su ispunjena u do sada rekordnom roku i za manje od godinu dana ovaj sporazum je stupio na snagu. Ovakav do tada nezapamćen izraz političke volje i jedinstva širom svijeta tumači se kao jasan znak da je međunarodna zajednica svjesna potrebe hitnog preduzimanja mjera u borbi protiv klimatskih promjena.
Crna Gora se kao članica UN-a, potpisivanjem Pariskog sporazuma, u aprilu 2016. godine obavezala da će se pridružiti ostatku međunarodne zajednice i smanjiti emisije gasova sa efektom staklene bašte. Osim toga, kao članica Energetske zajednice i kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, obavezala se da će ispuniti i ciljeve Energetske zajednice i Evropske unije iz područja obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti i smanjenja gasova sa efektom staklene bašte.
Pred Crnom Gorom je sada ostao još samo jedan korak, a to je da ratifikacijom Pariskog klimatskog sporazuma u Parlamentu Crne Gore i formalno potvrdi naše opredeljenje da pružimo pravičan doprinos u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena, ali i pokaže spremnost na njegovu odlučnu primjenu kroz izradu dugoročne Strategije niskokarbonskog razvoja kako bi smo se adekvatno pripremili za nastupajuće izazove u promijenjenoj klimi.
Taj proces nije jednostavan niti se može desiti preko noći ali kako je za ulaganja u energetsku infrastrukturu potreban dug vremenski rok, sa njim treba početi odmah ako želimo blagovremeno uhvatiti korak sa zemljama EU. Stoga je nakon ratifikacije Pariskog sporazuma kao prioritetno potrebno pristupiti razvoju i reviziji okvirne legislative u oblasti energetike i klimatskih promjena u skladu sa ciljevima ovog sporazuma i legislativom Evropske Unije.
Crna Gora ne smije ignorisati činjenicu da je u Evropi već uveliko započeo proces energetske tranzicije i očigledno je da će se nastaviti zbog čega će i u Regionu Jugoistočne Evrope morati doći do promjene energetske paradigme, uglavnom pod uticajem obaveza koje proizilaze iz procesa pridruživanju EU kao i djelovanja tržišnih pritisaka na sadašnje ključne aktere, posebno u elektroenergetskom sektoru.
Zemlje koje se nadaju ulasku u EU moraju preći na održive, obnovljive izvore energije i značajno unaprijediti energetsku efikasnost i sa tim se treba početi odmah.
Stoga, pozvamo sve članove Parlamenta da ozbiljno shvate svoju dužnost u odnosu na javni interes, održivu buducnost i medjunarodnu poziciju Crne Gore i da glasaju za ratifikaciju Pariskog klimatskog sporazuma.