Koalicija 27 predstavila je Izvještaj iz sjenke za poglavlje 27: „Kap progresa u moru obaveza“, koji ima za cilj da opiše sveukupnu sliku napretka Crne Gore u procesu pristupanja EU za period od maja 2023. do juna 2024. godine, u pogledu unaprijeđenja stanja u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promjena.
Prošlogodišnji Izvještaj „Progres na pauzi“ u svom nazivu je jasno pokazivao ocjenu napretka koja je u tom periodu bila daleko od dobre. Ovogodišnji Izvještaj predstavljen je pod malo optimističnijim naslovom „Kap progresa u moru obaveza“ koji odražava utisak Koalicije 27 da je nakon duge pauze, započeto rješavanje pojedinih ključnih problema koji su godinama čekali da dođu na dnevni red. Izvjesno je da Crnu Goru još uvijek čekaju velika finansijka ulaganja u ovom sektoru. Isto tako, poznato je da su kapaciteti javne uprave, administrativni i finansijski, prilično slabi na svim nivoima. Šest godina nakon otvaranja Poglavlja 27, put ispunjavanja obaveza u se još uvijek može opisati kao dug i ozbiljan, akondicija kao slaba i nedovoljna da u skorijem roku zacrtano postignemo, upravo zbog pomenutih slabih kapaciteta javne uprave. Od ključne važnosti je da se svi društveni akteri međusobno bodre i podržavaju u ovom procesu. U tom smislu, Koalicija 27 će ostati posvećena unapređenju životne sredinete svojim znanjem i iskustvom, u mjeri koja je moguća doprinijeti ovom poduhvatu.
Izvještaj su predstavili Ksenija Medenica ispred Centra za zaštitu i proučavanje ptica, Azra Vuković iz NVO Green Home, Milica Kandić, konsultantkinja i Miodrag Karadžić iz Društva mladih ekologa i Sjeverna zemlja. Predstavljanju izvještaja prisustvovali su predstavnici gotovo svih nadležnih institucija kao i civilnog sektora. Nakon diskusije nalaza i preporuka do kojih smo došli, Izvještaj će biti dopunjen zaključcima i informacijama sa ovog događaja, te zvanično biti objavljen u toku sljedeće sedmice. Poseban osvrt dat je na podoblasti koje su najkompleksnije u okviru kojih se kriju najveći izazovi u cilju ispunjavanja obaveza u Poglavlju 27.
Zaštita prirode
Kada je riječ o podoblasti Zaštita prirode Izvještaj je pokazao da je ostvaren ograničeni progres u ovoj oblasti, međutim kao posebno problematične izdvajaju se oblast lovstva, upravljanje zaštićenim područjima, suzbijanje prijetnje kojima su izloženi,poput lošeg prostornog planiranja i nelegalnih aktivnosti. Još uvijek nije usvojen Zakon o zaštiti prirode, dok je većina zaštićenih područja proglašenih u posljednjih pet godinazaštićena samo „na papiru” bez upravljača ili bez donesenih i usvojenih planova upravljanja. U tom smislu, kao posebno problematična, i ove godine izdvaja se Ulcinjska Solana koja pet godina od proglašenja Parkom prirode, još uvijek nema trajno riješeno pitanje upravljača.
Konačno, došlo je i usvojanja Izmjena Zakona o šumama koji će omogućiti transformaciju dosadašnjeg načina gazdovanja šumama na način što se ukidaju koncesije a komercijalni poslovi na gazdovanju šumama povjeravaju se privrednom društvu u državnom vlasništvu koje će biti osnovano. U tom smislu, vrlo je važno razmotriti modele upravljanja šumama u područjima koja su pod zaštitom. Krčenje šuma, posebno ono koje se vrši u zaštićenim područjima, pa čak i najstrožije zaštićenim područjima, posebno je opasno za prirodu. Npr u PP Komovi, području koje je izuzetno bogato šumama dešava se ekonomska sječa stabala koja u kombinaciji sa nelegalnom eksploatacijom šume rezultira u poražavajućim prizorma koji ne priliče jednom zaštićenom području.
Upravljanje otpadom
U oblasti upravljanja otpadom ostvaren je ograničeni napredak u smislu da je konačno, nakon nekoliko godina kašnjenja, usvojen novi Zakon o upravljanju otpadom koji daje pretpostavke za donošenje podzakonskih akata. Međutim, situacija na terenu nam ukazuje na brojne probleme u ovoj oblasti te je potrebno što prije pripremiti i usvojiti podzakonska akta, kako bi osnova za sprovođenje zakona bila kompletna. Potrebno je i donijeti Državni plan upravljanja otpadom, koji je trenutno na ponovljenoj javnoj raspravi ali i lokalne planove upravljanja otpadom. Naročito zabrinjavajuća okolnost, u odnosu na prethodni Izvještaj iz sjenke jeste da je sveukupna količina generisanog komunalnog otpada povećana, dok je infrastruktura u oblasti upravljanja otpadom ista.
Kvalitet voda
U oblasti kvaliteta voda ostvaren je ograničen napredak. Međutim, neadekvatna implementacija usvojene normative u praksi, neadekvatne kanalizacione mreže za prikupljanje i odvođenje otpadnih voda i nepostojanje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u svim opštinama, značajni problemi prilikom izgradnje i funkcionisanju postojećih postrojenja za prečišćavanje, dovode u pitanje efikasnost upravljanja sistemom otpadnih voda a samim tim i kvaliteta površinskih i podzemnih voda.
Kvalitet vazduha
U oblasti kvaliteta vazduha u izvještajnom periodu nije bilo napretka. Crna Gora bilježi višegodišnje kašnjenje donošenja i ažuriranja Strategije upravljanja kvalitetom vazduha sa akcionim planom, time i redovnog preduzimanja mjera za smanjenje nacionalnog zagađenja vazduha, posebno u područjima gdje su prekoračene granične vrijednosti EU za kvalitet vazduha Lokalne samouprave nemaju uspostavljen sistem praćenja kvaliteta vazduha, kao ni registar zagađivača vazduha, te ne dostavljaju neophodne podatke Agenciji za zaštitu životne sredine. Dodatno,ne vrši se praćenje kvaliteta unutrašnjeg vazduha niti procjena kumulativnih uticaja zagađenja na javno zdravlje.
Kompletan izvještaj dostupan je ovdje.
Izvještaj je izrađen kroz projekat „Osnaživanje učešća civilnog društva u oblasti životne sredine u procesu pristupanja EU (4E)“ koji je finansijski podržan od strane Evropske Unije, kroz program „Civil Society Facility. A koji osim CZIPa realizuju i GH, DMEN, Sjeverna zemlja.