* Originalno postovano na mina-info.me
Podgorica, (MINA) – Proces evropskih integracija i pregovora u vezi sa Poglavljem 27 za Hrvatsku je predstavljao zaokret u politici po pitanju zastite zivotne sredine, jer je mnogo toga promijenjeno na bolje, kazala je predsjednica Zelene akcije, Zeljka Leljak Gracin.
Ona je porucila Crnoj Gori da preko NVO sektora pazljivo prati proces pregovora.
Leljak Gracin je rekla da je u vezi zastite zivotne sredine u Hrvatskoj u pregovima sa Evropskom unijom (EU) mnogo toga promijenjeno u pozitivnom smislu.
“Vecina propisa EU je bila strozija nego sto smo mi tada imali u Hrvatskoj. Dobili smo nove postupke koji se ticu ucesca javnosti. Dobili smo i Mrezu 2000 – pojacanu zastitu prirodnih bogatstava”, kazala je Leljak Gracin agenciji MINA.
Ona je dodala da je Vlada iskoristila to vrijeme da ublazi neke propise koji su bili na snazi iako EU to nije zahtijevala.
“Imali smo duze rokove, kada je u pitanju ucesce javnosti, ali ih je Vlada prilagodila propisima EU”, dodala je Leljak Gracin.
Ona je kazala da je u vezi sa Poglavljem 27 naijizazovnije bilo podrucje voda i otpad.
“Bila su to dosta zahtjevna podrucja, jer smo mnogo toga, sto je do tada bilo, morali promijeniti. Mislim da je i podrucje buke bilo zahtjevno, a tim pitanjem se ni do danas nije neko narocito bavio”, kazala je Leljak Gracin.
Ona je, u vezi sa administrativnim poteskocama u procesu EU integracija, kazala da su ljudi koji su radili u razlicitim drzavnim tijelima bili nespremni za saradnju sa vanjskim i EU konsultantima.
“Jako je tesko nasim ljudima prihvatiti da sa nekim moraju saradjivati i od nekog sa strane uciti. Nasi ljudi imaju otklon prema prihvatanju novih pravila i ucenju novog. Mislim da je to bilo, sto se tice administrativog aparata, najveci problem”, pojasnila je Leljak Gracin.
Ona je ocijenila da Hrvatska, kada je u pitanju zastita zivotne sredine, ne ide u smjeru ocuvanja postojeceg stanja.
“Mislim da je Vlada pokupila i neka losa zakonska rjesenja od nasih susjeda clanica EU, koji su “doskocili” strogim propisima EU”, navela je Leljak Gracin.
Ona je kazala da je hrvatska Vlada u pregovorima s EU, dvije godine prije ulaska u tu organizaciju, toliko silno zeljela da udje da su pristali na neke rokove za koje su od pocetka znali da su preambiciozni.
Prema njenim rijecima, problema je bilo i u uskladjivanju propisa jer je prepisivano nesto doslovno u zakone, a administarcija je bila svjesna da se ne moze zadovoljiti, jer aparat za spovodjenje zakona nije bio spreman.
Leljak Gracin je kazala da su nevladine organizacije (NVO) u pregovorima bile ukljucene u procesu skininga.
“U tom procesu ucestvovalo je oko 50 ljudi, a njih troje je bilo iz civilong sektora. Medjutim, to je bila cudna situacija jer je pravilo bilo da sjedimo i cutimo. Naravno, ti ljudi nijesu pristali na to”, kazala je Leljak Gracin.
Kako je dodala, ucescem su pripadnicima NVO bili dostupni podaci i informacije vezani za buduce planove pregovaraca.
“U jednom trenutku, kada su zapoceli pregovori, tim ljudi je smanjen na 20 i civilni sektor je iskljucen. Nama je iz puno podrucja bilo tesko doci do informacija o tome kakvi su stavovi Hrvatske u pregovorima, sta mi tacno pregovaramo i da li je to u interesu gradjana ili nekog drugog”, navela je Leljak Gracin.
Dodala je da je NVO bila ukljucena jedino kada su se pisali izvjesatji o napretku. ”Davali smo komentare i sugerisali sta bi trebalo promijeniti”.
“Kod nas je sve bilo vrlo zatvoreno, i kada su ostala poglavlja u pitanju, a ne samo 27”, dodala je Leljak Gracin.
Ona je porucila Crnoj Gori da preko NVO pazljivo prati proces pregovora.
“Jer ako nemate informacije kasnije ne mozete nista popraviti. Najbitnije je da insistirate da proces bude transparentan”, porucila je Leljak Gracin.
Ona je pojasnila da je otvorenost bitna i za podrsku gradjana, sto je, kako tvrdi, bio slucaj za Slovenijom gdje su gradjani bili za EU integacije, jer je proces pregovora bio transparentan.
“Preporucila bih NVO da drze cetvoro ociju otvorene, jer je neznanje i nedostatak kapaciteta problem. NVO trebaju biti spremne da pomazu i u uskladjivanju zakonodavstva i kasnije u implementaciju propisa”, zakljucila je Leljak Gracin.
Tekst je dio projekta “Jacanje kapaciteta za bolju zivotnu sredinu u Crnoj Gori” kojji realizuje nevladina organizacija Green Home a koji finansira Evropska unija kroz predpristupnu IPA podrsku.