Bivša ambasadorka Njemačke u Podgorici, Gudrun Steinacker kao gost na pres konferenciji Koalicije 27, ocijenila je da se stanje u Ulcinjskoj solani pogoršava i da za određeno vrijeme neće biti više ništa za zaštitu, poručujući da se Poglavlje 27 ne smije otvoriti dok Vlada ne zaštiti to područje.
Steinacker, koja je osnivač Udruženja dr Martin Schneider Jacoby, kazala je da je Ulcinjska Solana u Evropi i van nje, prepoznata kao izuzetno mjesto biodiverziteta, a Vlada je, kako smatra, učinila vrlo malo da zaštiti taj kraj.
“Osim procesa privatizacije koji je vrlo sumnjiv, kada je riječ o Solani, desilo se toliko stvari koje su, po mome mišljenju čisti kriminal. Vidi se da crnogorska Vlada, odnosno nadležne institucije igraju sa vremenom, jer oni znaju da se stanje u Solani pogoršava i za određeno vrijeme neće biti više ništa za zaštitu”, ocijenila je Steinacker.
Solana je, kako je istakla, poseban primjer, gdje Vlada samo sa malom političkom voljom može nešto učiniti.
“Treba da ispune bar to što su obećali i da zaštite Ulcinjsku solanu, koja je vlasništvo naroda i države. Međutim, neki smatraju da je to lična svojina i da sa time mogu da rade šta hoće, ne u korist svih, nego samo u sopstvenu. Nadam se da ćemo uskoro, ipak naći načina da spasimo Solanu, što će biti odličan primjer i za druge važne teme”, pojasnila je Steinacker.
Ona je dodala da uslovi za otvaranje Poglavlja 27, nijesu ispunjeni i bez pitanja Solane i da se to Poglavlje ne smije otvoriti dok Vlada, kako je kazala, ne ispuni ono što je obećala i potpisala, odnosno dok ne zaštiti Ulcinjsku solanu.
Jovana Janjušević iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica, kazala je da aktivnosti u oblasti zaštite životne sredine nisu prioritet crnogorske Vlade.
“Ograničen napredak je postignut u transponovanju EU pravnih tekovina životne sredine i klimatskih promjena. Harmonizacija je usporena i karakteriše je nedostatak jasne vizije”, ocijenila je Janjušević.
Ona je kazala da zakonodavne aktivnosti karakteriše nedostatak adekvatnih javnih rasprava i needovoljna koordinacija između zainteresovanih strana što, kako je navela, potvrđuje da su kapaciteti javne uprave ograničeni.
Nataša Kovačević iz nevladine organizacije Green Home, rekla je da je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda najveći izazov u finansijskom i u kadrovskom dijelu.
“Nedostatak sistemskog pristupa, adekvatnog strateškog planiranja dovelo je do dugoročne implementacije velikih projekata, uglavom bez konkretnih rezultata”, istakla je Kovačević.
Male hidroelektrane se, kako je kazala, najčešće izgrađuju bez adekvatne analize hidropotencijala.
“Jedan od primjera je remećenje korita Kutske i Mojanske rijeke gdje je došlo do presušivanja rijeke u pojedinim dijelovima korita. Izgradnja malih hidroelektrana se posmatra pasivno i izostaje adekvatna reakcija na očuvanje prirodnih resursa”, kazala je Kovačević.
Ona je kazala da se važnost planiranja u oblasti klimatskih promjena u Crnoj Gori i dalje ne prepoznaje na pravi način.
Kovačević je dodala da nadležne organizacije civilonog društva ne učestvuju u važnim procesima ili je, kako je kazala, njihovo mišljenje uglavnom marginalizovano u velikim slučajevima.
“Iako nadležne organizacije civilnog društva insistiraju na dijalogu u svim važnim procesima od nacionalnog interesa, resorno ministarstvo i nadležne institucije to zanemaruju u velikoj mjeri. Njihovo mišljenje je uglavnom marginalizovano u velikim slučajevima kao što su uspostavljanje Eko fonda, zaštita Ulcinjske solane, ili izdradnja drugog bloka Termoelektrane itd”, ocijenila je Kovačević.