Nikšić, 06.05.2021. (RTCG) – Željezara Tosčelik iz Nikšića, iako trenutno u zastoju sa proizvodnjom, moraće da jača standarde i realizuje mjere zaštite životne sredine kako bi se umanjilo zagađenje na neposredno okruženje i sliv Donje Zete i dijela Crnogorskog primorja, zaključeno na okruglom stolu “Željezara Tosčelik – primjena mjera, iskustva i stvarnost u zaštiti životne sredine”, koji je organizovala Koalicije 27.
Da bi se smanjile negativne posljedice njenog poslovanja, kako je ocijenjeno, potrebno je uspostaviti redovni monitoring prema integrisanoj dozvoli koju je Željezara Tosčelik dobila 2019. godine i nastaviti napore na sanaciji Halde kao deponije opasnog otpada.
„Neophodno je i sastaviti katastar zagađivača, vršiti vanredne kontrole ispuštanja otpadnih voda u rijeke, spriječiti pojavu curenja mazuta na privatnim imanjima, uključiti Ombudsmana prilikom evidentne nastale štete, a pravednim sudskim odlukama obezbijediti sanaciju i nadoknadu štete“, navodi se u saopštenju nakon okruglog stola.
Željezara Tosčelik, kako je ukazano, mora da poveća otvorenost prema lokalnoj zajednici koja trpi neposredne negativne uticaje, da bi se poboljšanom komunikacijom iznalazila adekvatna rješenja.
Specijalista zaštite životne sredine, Ilinka Beatović Nikić, ukazala je na negativne uticaje i primjene neophodnih standarda u Željezari Tosčelik sa osvrtom na EU standarde, iz Analize oja je urađena u okviru projekta Društvo mladih ekologa Nikšić (DMEN).
Taj dokument, čiji su autori eatović Nikić, Miodrag Karadžić i Maida Muratović, kako je ocijenjeno, najiscprnije do sada pokazuje Željezarin uticaj na životnu sredinu i nudi konkretna rješenja.
„Željezara kao jedan važan segment idustrijalizacije Nikšićkog polja uticala je na njegove promjene i kao ogroman fabrički kompleks decenijama je mijenjao kvalitet zemljišta, vode i vazduha. Deponija Halda na više od 12 hektara predstavlja istorijsko zagađenje i više nije vlasništvo Željezare, već privatnika“, navodi se u Analizi.
Kako je upozoreno, veliki i nerješivi problem je što se opasni materijal rasipa na okolno zemljište, a kada je vodostaj rijeke Gračanice visok dio tog otpada stiže i do Bjelopavlićke ravnice.
„Najbolji pokazatelj koliko Željezara Tosčelik u Nikšiću kasni sa primjenom standarda je njeno poređenje sa najvećim svjetskim proizvođačima čelika kao što je Tata Steel“, ocijenjeno je na okruglom stolu.
Predstavnica Opštine Nikšić, Vera Mirković, navela je da je lokalna uprava svojevremeno reagovala na povećane koncentracije zagađujućih materija koje prelaze dozvoljeni broj dana izradom dokumenta pod nazivom Plan kvaliteta vazduha za opštinu Nikšić.
Riječ je o petogodišnjem dokumentu čije je važenje prestalo 2019. godine.
Jedan od mještana iz neposrednog okruženja Željezare Tosčelik, Slobo Marojević, ukazao je na višedecenijske probleme sa kojima se suočavaju tamošnja domaćinstva.
On je rekao da je čudo kako do sada neko od njih nije nastradao prilikom pucanja šljake tokom procesa hlađenja u toj fabrici.
„I lično sam imao česte posljedice od havarija u Željezari, a brojni su primjeri štetnog uticaja fabrike koje su trpjeli i trpe mještani Rubeža, Humci, Budo Tomović i naselja poznatijeg po nazivu Zvjerinjak“, rekao je Marojević.
On je istakao da bi komunikacija sa nadležnima na svim nivoima vlasti morala biti mnogo bolja.
Okruglom stolu, kako je saopšteno, nijesu prisustvovali predstavnici Željezare Tosčelik, uprkos višednevnim pozivima na ekološki dijalog.
Okrugli sto je dio kampanje zagovaranja za bolje ekološke politike u okviru projekta „Unapređenje ka posvećenoj i konkretnoj primjeni ekoloških standarda – ARTEMIS“, koji finansira Balkanski fond za demokratiju.
Projekat partnerski realizuju nevladine organizacije Green Home, Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Sjeverna Zemlja i Društvo mladih ekologa Nikšić.